Ribolovna područja

Ribolovno društvo “Šaran” Proložac upravlja sljedećim ribolovnim područjima, koja su poznata po svojoj ljepoti i bogatstvu ribljeg fonda. Ova područja nude različite mogućnosti za ribolov i uživanje u prirodi, čineći ih idealnim odredištima za ljubitelje sportskog ribolova.

Prološko jezero-blato je močvarno i poplavno područje na zapadu Imotskog polja.

Cijelo je područje zimi i u proljeće ispunjeno vodom, a manji dio zvan Prološkim jezerom pod vodom je tijekom cijele godine. Najvećim dijelom vodom se napaja iz rječice Suvaje iz Zelenog jezera i koristi se za natapanje okolnih polja. Zimi se zadržavaju ptice močvarice, zbog čega je od 1971. zaštićeno kao značajni krajolik (994 ha). Na sjevernoj strani nalazi se brežuljak Manastir prozvan po ostatcima franjevačkoga samostana. Za vrijeme visokog vodostaja, brežuljak postaje otočić.

Spada pod zaštićeno područje Natura 2000 .

U jezeru obitavaju ribe najviše šaran,štuka,som,grgeč,babuška,plotica.

Zeleno jezero ili akumulacijsko jezero Ričice nalazi se u selu Ričice, općina Proložac u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Jezero napajaju rijeke Vrbica i Ričina.

Izgradnja je dovršena je 1985. s namjenom navodnjavanja okolnog područja. Izgradnjom akumulacije, potopljena su četiri zaseoka: Parlovi, Dujmovići, Gujići i Topalušić.

 Riblju faunu činili su: šarani,i mala količina štuke,soma i grgeča.

Ribolovno društvo Šaran Proložac svake godine kupnjom šarana poribljava jezero.

Šaran nama uvjete za mrijest pa je potrebno svake godine poribiti.

• Zeleno jezero Ričice je akumulacijsko jezero, u kojem se šaran ne može prirodno mrijestiti. Zbog toga društvo svake godine kupuje ribu šarana vrtenca i poribljava jezero s do 2 tone (2.000 kg) ribe.
• U jezeru najviše ima šarana, dok su som i grgeč prisutni u manjoj količini.
• Upravni odbor udruge donio je odluku da se na Zelenom jezeru Ričice može zadržati i odnijeti kući najviše dva šarana veličine od 1 do 4 kg, uz obvezan upis u obrazac ulova, koji svaki ribič dobiva prilikom kupnje dozvole.
• Šarani teži od 4 kg moraju se obavezno vratiti u jezero.
• Svaki ribič tijekom jedne kalendarske ribolovne sezone smije odnijeti maksimalno 30 kg ulovljenog šarana.
• Ribiči koji posjeduju dnevnu, trodnevnu ili sedmodnevnu dozvolu ne smiju zadržati ulov šarana – obvezni su ga vratiti u jezero, bez obzira na veličinu. Međutim, mogu neograničeno zadržati ulov predatora, poput soma, grgeča i štuke.
• Zakonska zabrana ribolova na šarana traje od 1. travnja do 1. lipnja.
• Od dana poribljavanja jezero se zatvara za ribolov na šarana sve do 1. lipnja tekuće godine.

Rijeka Vrljika je krška rijeka ponornica u Imotsko-bekijskom polju. Izvire iz pet izvorišta smještenih na granici općine Proložac i grada Imotskog. To su Vučja Draga, Dva oka, Utopišće, Jauk i Opačac (najveći). Protječe kroz Imotsko polje kojim putem mijenja ime u Matica (od mjesta Zmijavci) i ponire na rubu Bekijskog polja – Šajinovac u Drinovcima, BiH. Duga je 20 km, a površina porječja iznosi 365 km². Ponovo izvire kao Tihaljina u Peć Mlinima te nastavlja prema rijeci Neretvi kao Trebižat.

Vrela:

Rijeka Vrljika ima više manjih i većih stalnih izvora. Najpoznatija i najizdašnija vrela su: Jezera Dva oka, Utopišće, Jauk te Opačac iz kojeg se područje Imotske krajine opskrbljuje pitkom vodom. Postoje i povremena vrela koja se aktiviraju za velikih oborina – potočić Čečuk i Draga.

Flora i fauna:

Zbog izolacije od drugih vodotoka u njoj se razvilo više endemičnih vrsta riba. U gornjem toku rijeke se može naći jedinstvena mekousna pastrva (Salmothymus obtusirostris). U rijeci živi autohtoni riječni rak (Astacus astacus), a uz rijeku obitava mnogo vrsta ptica. U njenim pritocima žive jestive riječne žabe koje su na cijeni kao poseban gurmanski specijalitet. U njenom donjem toku zimi se okupljaju divlje patke i guske na svom preletu prema moru.

Dio Vrljike od izvora te obalni pojas do mosta na Perinuši, na pola četvorna kilometra, je 1971. godine proglašen Posebnim ihtiološkim rezervatom. Iako po opsegu malen, rezervat se odlikuje visokom kvalitetom vode, a ihtiološki je vrlo zanimljiv u europskim razmjerima.

Mekousna pastrva (Salmo obtusirostris)

Mekousna pastrva (Salmo obtusirostris) ekonomski izrazito vrijedna vrsta ovim projektom ima za cilj očuvanje vrste za buduće generacije. Mekousna pastrva ugrožena je i strogo zaštićena vrsta te ima diskontinuirano i endemično rasprostranjenje. Endem je srednjeg i južnog dijela istočnog jadranskog slijeva. Unatoč tomu, ono nije imuno od negativnih utjecaja naselja i prometnica uz samu riječnu obalu, a i krivolova, što je srećom, ipak u opadanju.

U današnje vrijeme, djelovanjem čovjeka na sva prirodna staništa mijenjaju se zajednice i ribljih vrsta, te su mnoge vrste gotovo nestale ili su se njihove populacije izrazito smanjile. Ribočuvarska  služba RD Šaran Proložac,je čuvar od krivolova i provodi mjere zaštite od krivolova u mrijestu od 01.10 do 31.5.tekuće godine